- 2024
- 2025
- 2024
- 2024-2021
- 2023
- 2022
- 2021
- 2020-2018
- 2020
- 2019
- 2018
- 2017
- 2016
- 2015
- 2014
- 2013
- 2012
- 2011
- 2010
- 2009
- 2008
- 2007
- 2006
- 2005
- 2004
Señor Pablo Alcides Cova
Kondekorá: 2022
Área: Sindikalismo
Biografia
Señor Pablo Alcides Cova a nase dia 30 di yüni 1940 na Kòrsou. El a kuminsá traha komo ‘process operator’ na ‘Shell’ i despues PDVSA. For di aña 1960 el a drenta mundu sindikal komo ‘shopsteward’. Rápidamente señor Cova a forma su mes ku un base sindikal sólido i a kuminsá subi lihé den funshonnan di dirigente sindikal. Durante 27 aña konsekutivo el a duna kara na organisashon Sentral di Sindikato di Kòrsou (S.S.K.). For di 2004 e ta presidente di e organisahon Sindikato General Trahadó di Kòrsou (S.G.T.K.), di kual e ta ko-fundador. Tambe riba tarima internashonal di sindikalismo señor Cova a duna su bos komo vise presidente di Caribbean Congress of Labor (C.C.L.).
Na aña 1970 señor Cova a drenta den direktiva di P.W.F.C. i el a keda te dia ku el a baha ku penshun na aña 2000. Tambe e ta den e direktiva di Sentral di Sindikato di Kòrsou (S.S.K.) ku te dia di awe.
For di 1983 señor Cova ta forma parti di e direktiva di Korpodeko, ku ta e organisashon tripartit pa trahadó, dunadó di trabou, i gobièrnu. E ta miembro di direktiva di SER tambe. Señor Cova ta para firme tras di e idea ku nos yunan di Kòrsou mes por i su lema ta ku nos mester apresiá nos mes i stima nos pais.
Señor Cova a aportá supstansialmente pa alkansá diferente kondishonnan di trabou, manera: 40 ora di trabou pa siman; 8 ora pa dia; pa hende muhénan ku kasa òf sali na estado nò ser kitá for di trabou; leinan di salario mínimo i lei di retiro. Un otro lema di señor Cova ta ku nos mester buska formashon i eduká nos mes pa nos logra. I sin ningun benefisio personal señor Cova a duna kurso i ta guía ‘training’ pa asina empoderá otro hende.
Señora Cova a duna un aporte grandi den e Plataforma Agrario Nashonal: Reforma agrario awor i nò mañan. Señor Cova ta bringa no solamente pa gobièrnu hiba mihó maneho di awa, pero tambe pa stimulá edukashon den agrikultura i promové kooperativismo, ku e meta prinsipal p’asina e yu di Kòrsou por produsí su mes kuminda. E vishon di señor Cova ta pa e yunan di Kòrsou prepará bon, pa nos ta doño di nos mes destino.
Señor Cova su lucha ta sin kondishon, sin benefisio propio, ku mira pa elevashon di e pueblo di Kòrsou.
Señora Gladys Johanna do Rego-Kuster
Kondekorá: 2015
Área: Sosial / Edukativo
Biografia
Señora Gladys Johanna do Rego-Kuster a nase dia 24 di yüni 1948 na Kòrsou. Pa hopi aña señora do Rego-Kuster a lucha duru pa emansipashon di hende muhé na Kòrsou en partikular i (e tempu ei) Antia Hulandes en general. Ku su trabounan el a logra ku a kambia i/òf drecha leinan i kondishonnan laboral pa hende muhé.
Señora do Rego-Kuster tabata fundadó i durante 10 aña presidente di e moveshon feminista Union Muhé Antiano (UMA). Tambe e tabata representante pa Kòrsou den e organisashon Caribbean Association for Femenist Research and Action (CAFRA).
Riba inisiativa di señora do Rego-Kuster a fundá Sentro di Informashon, Edukashon, Seksualidat i Embaraso (INFESE). A lanta e sentro akí pa hasi hende muhé (mucha, hóben i adulto) konsiente kon anda ku embaraso, nan emoshonnan i nan kurpa den kuadro di nan seksualidat. Diferente ta e lidernan di hubentut ku a sigui un kurso pa siña kon pa traspasá e informashon akí pa mucha i hóben (skol) i organisashonnan sosial-kultural.
Señor Eric Marcial La Croes (†)
Kondekorá: 2010
Área: Kultura edukativo / Músika / Poeta / Aktuashon (drama)
Biografia
Señor Eric Marcial la Croes a nase dia 30 yüni 1946 na Kòrsou. Señor La Croes a studia sikologia, pero despues di un desgrasia di outo ku a limit’é sigui ku e profeshon di sikólogo, el a sigui studia i profundisá su mes riba tereno di músika (folklor, músika popular i klásiko), literatura (poesia i prosa) i tereno sosio-kultural i edukativo.
Ku hopi sakrifisio personal señor La Croes a produsí material di balor hopi altu i duradero pa historia di bida kultural di Kòrsou. Esaki danki na su amor grandi pa nos kultura. Pa medio di tayernan di Seú na Kòrsou (1985 te ku 2010), señor La Croes a sigurá futuro di Seú bou di hóbennan.
Ademas el a gana e promé premio di kanto koral polifóniko ku e kantika di trabou “Zuntan Zuntan” na Quito na Ecuador, den kua e mihó kompositornan i dirigèntnan di Ecuador a partisipá.
Señor Eric tabata kere den e ser humano i e pais Kòrsou nobo. Su filosofia tabata ku pa medio di arte i kultura bo por eduká bo pueblo. Netamente esaki señor La Croes tabata hasi den su bida, tur kaminda ku e haña chèns pa hasi esaki.
Señor Eric Marcial La Croes a fayesé dia 3 di novèmber 2016.
Señor Harold Eustaquio Corasol
Kondekorá: 2025
Área: Sosial i Edukashon
Biografia
Señor Harold Eustaquio Corasol a nase dia 2 di novèmber 1942 na Kòrsou. Señor Corasol ta un lider konosí na Kòrsou ku ta kapasitá entre otro komo trahadó sosial, ku un bida kompleto dediká na e komunidat di Kòrsou. Despues di su estudio, Señor Corasol, komo dosente na aña 1961, a kuminsá su karera na e skol Canisius College den e bario di Steenrijk.
Na aña 1967, señor Corasol a drenta servisio komo dosente di e materianan Franses i Historia na e skol Monseñor Zwijsen College, kaminda el a traha su nòmber komo un dosente ku semper ta kla pa yuda tantu su alumnonan komo koleganan. Su kualidatnan komo lider a guia ku a señor Corasol komo direktor di e skol akí. Bou di su guia e skol a krese enormemente ku énfasis riba disiplina, traha huntu i aktividatnan kultural.
Señor Corasol tabata atendé tambe ku produkshonnan teatral eksitoso manera ‘Esta Riku nos bida ta’ i ‘A nase un mas’, ku a hasi un impakto den e mundu di enseñansa. Banda di su karera komo dosente, señor Corasol tabata hopi aktivo den komunidat. El a pone su skoudernan bou di e koperativa pa dosentenan, e organisashon di ‘zee verkenners’ i diferente otro inisiativa kultural.
Den e sektor kultural señor Corasol a partisipá den ‘Nos Kousa’. Esaki tabata un organisashon dirigí riba obranan teatral ku temanan sosial. Un dje grandinan tabata e komedia ‘TULA’ ku huntu ku señor ‘Pacheco’ Domacasse (†), a keda produsí bou di direkshon di e famoso Henk van Ulzen.
Señor Corasol a yuda tambe e grupo ku yama ‘Yukondro’ ku tabata sostené i yuda esnan ku tabata adikto na droga. Un dje kontribushonnan importante tambe di señor Corasol ta, su yudansa te ainda, den e fundashon ‘Nos T’ei pa Yuda’. E organisashon akí, ta yuda esnan ku no tin dak riba nan kabes i tambe drogadiktonan.
Señor Wendell Prince
Kondekorá: 2019
Área: Deporte
Biografia
Señor Wendell Prince a nase riba dia 24 di yüni 1945 na Kòrsou. Señor Prince ta un dosente ku den su ratu liber ta dediká su mes na yuda train atletanan. For di su 18 aña e mes tabata ehersé e deporte di atletismo.
Pa e motibu akí señor Prince a kuminsá lesa tur tipo di literatura tokante di atletismo i otro deportenan. El a siña tur tipo di téknika i tabata apliká esakinan pa su atletanan por ekselá, por ehèmpel ku un kámara e tabata graba desaroyo di su atletanan i hinka e grabashon den un software pa analisá kada milisekònde di e prestashonnan di su atletanan, pa asina e por duna nan konseho kon pa mehorá nan mes kada bes di nobo. Esaki e tabata hasi totalmente grátis pa tur su atletanan.
Na aña 1968 e la bira entrenadó profeshonal pa atletanan ku a bai olimpiada kuné. Señor Prince a coach i train atletanan manera Churandy Martina, Jairo Duzant, Nathanael Esprit i Bryan Mariano, ku tambe a ekselá den atletismo i ta nos orguyonan nashonal i algun di nan ku renombre internashonal.
Semper señor Prince a keda eduká su mes pa e tambe por bira un mihó guia pa nos atletanan pa nan por bira profeshonal riba e área di atletismo. Por bisa ku señor Prince ta un coach ku a bira mèntòr pa bida. Ku lucha, determinashon, perseveransia, entrenamentu i konsistensia nos tur por logra ehersé kualke tarea ku nos ke hasi mihó i asta alkansá nivel profeshonal. Esaki señor Prince a mustra nos.
Señora Beatrix Joyce Da Costa Gomez
Kondekorá: 2013
Área: Sosial / Koperativa
Biografia
Señora Beatrix Joyce Da Costa Gomez a nase dia 29 yanüari 1938 na Kòrsou. Mas ku 30 aña señora Da Costa Gomez a traha trabou boluntario, hasiendo trabou di formashon pa hende muhé adulto.
Señora Da Costa Gomez ta ko-fundadó di Sentro di Dama (SEDA), ku aktualmente tin e nòmber di Sentro pa Desaroyo di Hende Muhé. Durante 10 aña largu e tabata e promé presidente di SEDA. E ta ko-fundadó di diferente kooperativa aki na Kòrsou.
Señora Da Costa Gomez a representá Kòrsou den Karibe, bishitando diferente konferensia riba desaroyo di hende muhé.
Tambe el a kontribuí ku e otro islanan di Antia Hulandes, e tempu ei, ku e trabou di emansipashon di hende muhé. Mester bisa ku señora Da Costa Gomez ta ketu bai aktivo riba e terenonan akí.
Señora Cornellie Elfride Schoonhoven-Muntslag (†)
Kondekorá: 2008
Área: Sosial (Personanan siegu) / Edukativo
Biografia
Señora Cornellie Elfride Schoonhoven-Muntslag a nase dia 7 di desèmber 1928 na Sürnam. Señora Cornellie, manera tabata yam’é, ta ko-fundadó di ‘Sosiedat Nashonal pa Siegunan’ ku awor ta karga e nòmber ‘Fundashon Pro Bista’. Mas ku 35 aña el a traha komo boluntario na e organisashon akí, kaminda e tabata duna lèsnan di ‘Braille’ i obra di man na e klientenan.
Señora Cornellie tabata bai kas ku e muchanan pa den tur trankilidat duna nan un bon guia i yudansa spesialmente ku nan tareanan di skol. Señora Cornellie tabata para kla pa yuda su próhimo i spesialmente klientenan di e sentro. Niun trabou no tabata dimas p’e i semper e tabata buska un solushon pa problemanan ku presentá. Señora Cornellie a repatriá pa Sürnam.
Señora Cornellie Elfride Schoonhoven-Muntslag a fayesé dia 11 di desèmber 2015 na Sürnam.
Señora Haydée Remigia Clementina
Kondekorá: 2023
Área: Kuido (enfermeria)
Biografia
Señora Haydée Remigia Clementina a nase dia 1 di oktober 1953 na Kórsou. E ta konosí komo Zuster Haydée. Su karera a kuminsá komo “Bejaardenvezorgster” na Richardushuis na Santa Rosa promé di yüni 1972.
Despues e la traha den vários funshon komo esun ku ta na mando. Zuster Haydée a bira mènedjer di Richardushuis na aña 2003, e promé no-religioso i promé hende muhé pa manehá Richardushuis. Banda di esaki, el a desplegá tambe e funshon di “Opleidingscoördinator”. Despues Zuster Haydée a manehá huntu ku Richardushuis, Nos Lanterno i Mi amparo i por último Huize Welgelegen.
Studiamentu ta un di su hòbinan. E a hasi tur su estudio na Kòrsou, e.o. verpleegkundige, praktijkbegeleider, management i dosente den enfermeria i a yuda forma hopi enfermera i enfermero.
Den aña 2000 Stichting Alzheimer Curaçao a ser fundá i for di aña 2003 Zuster Haydée ta miembro di su direktiva. For di aña 2007 e ta presidente di e fundashon akí. E trabou ta unu ku dia pa dia, aña pa aña ta bira mas importante pa ta konsiente di dje, sigur pa e poblashon di Kòrsou ku mas i mas ta enbehesé. E kantidat di personanan ku ta ser konfrontá ku e malesa di Alzheimer ta bira mas i mas tantu. Importante ta ku esaki ta trese kuné ku mas i mas persona ku ta rondoná e persona ku ta sufriendo di e malesa di Alzheimer, mester di yudansa pa sa kon ta biba ku nan ser kerí ku tin e malesa akí. Debí ku te ahinda no tin kura pa e malesa akí, e énfasis ta tambe riba prevenshon di e malesa.
Hopi ta esnan ku a ser informá i yudá pa Stichting Alzheimer Curaçao enkabesá pa Zuster Haydée, ku maske ku na 2015 e la baha ku penshun despues di 43½ aña di labor na Stichting Birgen di Rosario, a sigui ku e trabou di presidente di e fundashon.
Bou di su guia e trabounan di e fundashon a ser ampliá i hopi ta esnan ku a risibí un yudansa impagabel. No solamente e tarea di yuda e famia ku nan ser kerí ta sufri di e malesa di Alzheimer, pero tambe informashon na komunidat den e asina yamá Hòfi Alzheimer i tambe personanan ku tin Alzheimer, pero oportunidat ta ser duná pa pasa momentunan agradabel den entre otro aktividatnan pa rebibá pasado, rekorido den bùs huntu ku nan famia kuidadó, pa saka nan for di isolashon.
Na e momentunan akí Fundashon Alzheimer ta ofresé tèstnan di memoria pa nos poblashon, pa asina detektá e malesa tempran.
Zuster Haydée ta esun ku a logra asosiá Stichting Alzheimer Curaçao na Alzheimer Disease International, e organisashon internashonal kaminda tin 105 pais komo miembro, pa asina haña ideanan nobo i tambe konsehonan pa e maneho lokal. E ta tambe inisiadó i motor pa yega na e “Plan Nashonal di Demensia pa Kòrsou”. E aña akí numa, Zuster Haydée a pasa e batuta di presidente pa otro persona. Sinembargo ketu bai e ta dunando su aporte, den e puesto di komisario. Tur e trabounan ku señora Haydée Clementina a hasi, ta kompletamente boluntario, sin ningun benefisio personal.
Señor Juan Broulio Palm
Kondekorá: 2018
Área: Ekspreshon kreativo (Blekero)
Biografia
Señor Juan Broulio Palm a nase dia 27 di yanüari 1923 na Boneiru. Señor Palm a traha 40 aña entre otro na Shell, Curaçaose Dok Maatschappij (CDM) i tambe na KLM. Su profeshon tabata di bankwèrker, pipefitter, loodgieter, laser i platwèrker.
Na Kòrsou señor Palm ta e úniko blekero ku te ahinda nos tin aktivo, apesar di su edat grandi. Te ahinda señor Palm ta duna lès di blekero na hendenan grandi i mucha den estrecho koperashon ku “Kas di Fishi” na Witteweg. Den e lèsnan aki, e personanan ta siña kòrta, drecha, solder i forma diferente opheto di bleki. Señor Palm a traha por ehèmpel mulina di bientu, brivenbùs, trepochi (theepot), giter, plancha di bolo i hopi mas.
Señor Palm ya pa hopi aña ta teniendo nos herensia kultural intangibel bibu, i ta hasiendo e traspaso na diferente hóben i adulto i asina tambe salbaguardiá e konosementu pa nos próksimo generashon.
Señor Stanley Juan Ignacio
Kondekorá: 2012
Área: Edukativo (mundu animal)
Biografia
Señor Stanley Juan Ignacio a nase dia 29 ougùstùs 1947 na Kòrsou. Banda di su trabou di fotógrafo, ku e nòmber Stanley Werlegt, e ta hasi hopi trabou boluntario. Hende no por imaginá nan mes di unda e ta saka tempu.
Señor Ignacio ta yuda diferente organisashon sosial/kultural manera Mgr. Verriet Instituut, SEDA i Yabi di Libertat ku e meta pa traha pa esnan ménos pudiente.
Ken no konosé Stanley pa su programa ‘Mundu di Animal’, tur djadumingu na Z86, ku tabata trata prinsipalmente kon atendé ku bestia di kas. Hopi hende tabata skucha fielmente tur djadumingu pa siña òf hasi nan preguntanan tokante un ke otro animal.
Señor Ignacio ta duna un man komo luchadó pa animal i nan derechinan, trahadó sosial, pedagogo i sikólogo, p’esei e ta hopi konosí i tambe stimá pa hopi hende den nos komunidat.